Oktobar je mjesec prevencije vršnjačkog nasilja (bullying-a). Istraživanje nedavno sprovedeno u Sjedinjenim Američkim državama je pokazalo da je više od polovine američkih tinejdžera (59%) iskusilo neki oblik nasilja u digitalnom okruženju- cyberbullying-a. Prema ovom izvještaju, najčešći oblici nasilja koji djeca iskuse su “Nazivanje ružnim riječima” (42%) te “širenje neistinitih tračeva” (32%).

Istraživački centar za cyberbulling definirao je cyberbullying kao “namjerno nanošenje štete drugima koje se ponavlja, sprovedeno posredstvom kompjutera, smatphone-a ili drugih elektronskih uređaja.” Ova definicija može biti pojednostavljena te cyberbulling možemo okarakterisati kao:

• Nešto što se događa u online okruženju
• Nešto što se ponavlja
• Nešto što se čini s namjerom/ciljano
• Nešto što šteti drugome

Znači, ukoliko se neko nazivanje pogrdnim imenima desi samo jedanput, to ne možemo okarakterizirat kao cyberullying, već se takvo nešto mora ponoviti bar dva ili više puta. Ukoliko se desilo samo jednom, to možemo pripisati nevaljalom ponašanju koje je svima poznato iz doba njihove mladosti. Ono što se jeste bitno promijenilo je to da elektronski uređaji olakšavaju brzo širenje okrutnog ponašanje kod djece. Takav materijal također može biti sačuvan i redistribuiran u bilo kojem momentu- veoma je teško kontrolisati sadržaj kada se već nađe na mreži. Ali digitalne naprave također mogu pomoći djeci da stanu u kraj online okrutnosti .

Biti onaj koji ustaje protiv ovakvog ponašanja (upstander)

Upstander je osoba koja ustaje protiv bullying-a, ali ne ulazeći u fizičke obračune s bully-jem već korištenjem nekog od sljedećih načina:

1. Pružanje utjehe – Razumjivo je da suprostavljanje bully-ju online ili offline može biti jako nezgodno. Pružiti podršku ili jednostavno dijeliti lijepu riječ, kako online, tako i offline nekada može biti tačno ono što je žrtvi potrebno.
2. Prijavljivanje incidenta – Ne moraš biti meta okrutnosti online da bi to prijavio. Napravi screenshot, obrati se odrasloj osobi kojoj vjeruješ ili prijavi direktno društvenoj mreži na kojoj se incident dogodio.
3. “Ubijanje” okrutnosti dobrotom – Poneka djeca imaju hrabrosti da se suporostave počiniteljima online nasilja i njima se treba poručiti da se protiv okrutnosti bore dobrotom i lijepim ponašanjem. Nikada se ne spuštati na nivo bully-ja već ga treba probati “razoružati” porukama dobrote i zabrinutosti.

Pogledajmo neke primjere….

• Pristižu mi mnoge ružne poruke. Nisam siguran/na ko mi ih šalje, ali mislim da bi mogao biti neko iz škole.

Kao prvo, zaista nam je žao što se to događa! Zvuči kao da si možda meta cyberbully-ja. U ovoj je situaciji najvažnije reći odrasloj osobi kojoj vjerujete – to bi mogao biti roditelj ili neko ko se brine o vama kod kuće ili u školi.

Sačuvaj dokaz o tome što se dogodillo tako što ćeš napraviti “screenshot” (snimak zaslona). Taj dokaz onda možeš korisititi kako bi pokazao odrasloj osobi u koju imaš povjerenja. Objasni šta se dogodilo. Možeš započeti razogovor tako što ćeš reći

• “Primio/la sam ove poruke i to me je uznemirilo. Da li mi molim vas/molim te možete/možeš pomoći.”

Odrasla osoba ti može pomoći da blokiraš poruke i da te podrži tako što će istražiti ko bi ti mogao slati takve poruke.

• Dok igram igrice online, jedan igrač/ica me stalno proganja. Ruši sve što ja sagradim i ne da mi da napredujem.

Ovakvo ponašanje, gdje neki igrač u igri uživa ometati igranje, naziva se “griefing” ili “trollying” (trolovanje). To može biti vrlo frustrirajuće i ponekad se teško nositi s njim.

• Svi moji prijatelji su u grupnom razgovoru (chatu) i ne puštaju me da se pridružim. Osjećam se izostavljeno!

Kao prvo, pokušajte se sjetiti da ovakve osobe obično žele dobiti reakciju – zato im nemoj dopustiti da pobijede i da izgubiš živce. Umjesto toga budi miran/na i zabilježi njegovo/njeno korisničko ime. Tako ga/je možeš blokirati ili prijaviti na platform gdje se igra odvija.

Ovo zna biti veoma teško- žao nam je pa se tako osjećaš. Da li si siguran/na da te namjerno isključuju? Ne bi bilo loše da im kažeš kako se osjećaš.

Ponekad ljudi zaborave da njihovo ponašanje na internetu može povrijediti druge ljude- pokušaj im dati do znanja da bi volio/voljela da budeš u grupi i pitaj da li ima neki razlog zašto već nisi.

• Moj prijatelj/ica je objavio/la sramotnu fotografiju mene na internetu i to mi se zaista ne sviđa.

Ako to ne pomogne važno je da razgovaraš sa starijom osobom od povjerenja kod kuće ili u školi. Zapamti- ako te namjerno izostavljaju to ti i nisu baš dobri prijatelji- razmisli da li se želiš družiti sa takvim osobama.

Jako je važno tražiti dopuštenje prije dijeljenja fotografija na internetu i zvuči kao da je neko od tvojih prijatelja/ica to zaboravio. Moguće je da je ta osoba mislila da ti neće smetati pa je veoma važno da mu/joj kažeš kako se osjećaš.

Možeš reći: “Hej, zaista mi se ne sviđa ona slika što si objavio/la. Molim te možeš li je ukloniti?”

Dobar prijatelj/ica će uvijek poštovati tvoje želje i ukloniti sliku kada ga/je zamoliš. Ako odbije, možeš pokušati nešto drugo. Ako je objavljena nan a društvenim mrežama, možeš je prijaviti (report).

Najvažnije od svega – uvijek reci starijoj osobi od povjerenja šta se desilo.

Možeš reći: “Imam problem sa prijateljem/icom na internetu i potrebna mi je pomoć”.