• INHOPE
  • Surfaj sigurno
  • Facebook
  • Twitter
  • Sigurno dijete
 Predstavio se kao košarkaš, a djevojčica (13) je nasjela na laž

Predstavio se kao košarkaš, a djevojčica (13) je nasjela na laž

Djevojčicu (13), koja je s obitelji bila na ljetovanju u južnoj Dalmaciji, muškarac (44) upoznao je putem društvene mreže Facebook. Jedno vrijeme su se dopisivali, a onda su dogovorili susret

Žalila mi se da je netko proganja, zlostavlja. Želio sam joj pomoći. Kad sam vidio da je tako mlada, htio sam je vratit....

 Elmedin Muratbegović: Znaju li roditelji šta im djeca rade na internetu

Elmedin Muratbegović: Znaju li roditelji šta im djeca rade na internetu

Sigurnost djece na internetu je tema o kojoj se ovih dana mnogo govori, zahvaljujući kampanji #MislišDaZnaš koju organizacija Save the Children provodi u BiH i Srbiji

Kada je u pitanju internetsko nasilje i zloupotreba djece putem Interneta, osoba koja je najupućenija u ovo područje je Elmedin Muratbegović , pro....

 Studentica optužena zbog silovanja maloljetnog dječaka.

Studentica optužena zbog silovanja maloljetnog dječaka.

Studentica Taylor Ashton Moseley iz Sjeverne Karolina optužena je za silovanje 14-godišnjeg mladića, saopštila je policija. Ova 20-godišnjakinja i tinejdžer zajedno su radili u baru u gradu Surf Cityju u Sjevernoj Karolini, a službeno ih je upoznao zajednički prijatelj. Djevojka je optuže....

 UHAPŠEN PEDOFIL IZ VRANJA: Devojčicu poveo u šetnju pa je stavio u krilo i dodirivao po telu!

UHAPŠEN PEDOFIL IZ VRANJA: Devojčicu poveo u šetnju pa je stavio u krilo i dodirivao po telu!

VRANJE - Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su u na teritoriji Poliicjske uprave Vranje D.M. (62) zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično delo nedozvoljene polne radnje.

Postoje osnovi sumnje da je D.M., oštećenu devojčicu poveo u šetnju, nakon toga stavio u krilo i dodiriva....

 Sigurnost djece na internetu treba postati dio školskih programa

Sigurnost djece na internetu treba postati dio školskih programa

Znaju li odrasli šta djeca rade na internetu i s kakvim se opasnostima mogu sresti u online svijetu? Podaci istraživanja organizacije Save the Children su alarmantni i ukazuju na visok stepen nerazumijevanja i nepoznavanja, kako roditelja tako i djece.

Kampanja #MislišDaZnaš pokrenuta je s ciljem da podigne ....

 Srbija: U akciji Ares uhapšeno 360 osoba zbog više krivičnih djela

Srbija: U akciji Ares uhapšeno 360 osoba zbog više krivičnih djela

Policija u Srbiji uhapsila je 360 osoba zbog više krivičnih djela, izjavio je ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović.

Stefanović je rekao novinarima da su protiv još 202 osobe podnesene krivične prijave u redovnom postupku, tako da su ukupno procesuirane 562 osobe.

 Priveli Britanca: Na plaži kod Poreča snimao obnaženu djecu

Priveli Britanca: Na plaži kod Poreča snimao obnaženu djecu

Zbog sumnje da je u nudističkom kampu Ulika nedaleko od Poreča kriomice i neovlašteno snimao obnaženu djecu porečki policajci su u ponedjeljak uhapsili 59-godišnjeg državljanina Velike Britanije koji se odmara na Poreštini.

U istarskoj policiji kažu da je Britanac, inače pedofilskih sklonosti, fotograf....

 Zabrinuti roditelji se bune jer Snap Map narušava privatnost i sigurnost njihove djece

Zabrinuti roditelji se bune jer Snap Map narušava privatnost i sigurnost njihove djece

Roditelji u Americi bune se zbog opcije koju je Snapchat nedavno uveo Snap Map, koja dozvoljava korisnicima da vide tačnu lokaciju na kojoj se nalaze njihovi prijatelji u realnom vremenu. Prema njihovom mišljenju, Snap Map ugrožava sigurnost i privatnost njihove djece.

Aplikacija Snap Map koristi podatke s mobitela kao &....

 Smanjena zatvorska kazna Livnjaku osuđenom za pedofiliju

Smanjena zatvorska kazna Livnjaku osuđenom za pedofiliju

Vrhovni sud FBIH skratio je za tri mjeseca zatvorsku kaznu Anti Čečuri iz Livna, kojeg je Kantonalni sud u Livnu zbog pokušaja ostvarivanja nasilnog spolnog odnos s dvjema djevojčicama osudio na dvije godine i šest mjeseci zatovra.

Kantonalni sud u Livnu osudio je Čečuru 28. maja 2015. godine, a Vrhovni sud Fed....

 Završna Konferencija „Postignuća i sljedeći koraci“

Završna Konferencija „Postignuća i sljedeći koraci“

Završna Konferencija „Postignuća i sljedeći koraci“ u skopu projekta „Povećanje ekspertize pravosudnih institucija o trgovini ljudima u Albaniji i Bosni i Hercegovini: Tretman žrtava i žrtava svjedoka trgovine ljudima“, kojeg realizuje Međunarodni forum solidarnosti EMMAUS, a koji je podržan od strane Nizozemskog Helsin....

16
Feb 17

Novinarka BBC-ja Rejčel Njuver zapitala se šta bi se dogodilo kada bi nestalo sveprisutne stvari koje ljudi ni ne primjećuju, a naizgled bez nje ne mogu – interneta.

Za veliki broj ljudi nezamislivo je biti bez interneta makar i na nekoliko sati. Ali kada bi i prestao da radi, ne bi se nužno dogodilo ono što biste mogli da očekujete.

Profesor Džef Henkok studentima na univerzitetu Stanford rado zadaje zadatke za vikend pomoću kojih mogu u praksi da iskuse teorije o kojima se raspravljalo na nastavi. Prije 2008, ponekad bi izazvao studente da se odreknu interneta na 48 sati i zatim raspravljaju kako je to uticalo na njih. Ali kada se Henkok vratio na posao 2009. godine, nakon slobodne studijske godine, stvari su se promijenile.

"Kada sam pokušao da im predložim zadatak, nastala je pobuna”, kaže Henkok, koji proučava psihološke i društvene procese u online komunikaciji.

Studenti su odlučno rekli da je zadatak nemoguć i nepošten. Tvrdili su da bez interneta, čak i samo za vikend, ne bi mogli da završe zadatke za druge časove, upropastio bi im se društveni život, a prijatelji i porodica brinuli bi se da im se nije nešto strašno dogodilo. Henkok je morao da popusti i otkaže zadatak – i nikada ga više nije predložio.

“To je bilo 2009. godine, a sada kada su i mobilni telefoni sveprisutni, ne znam šta bi se dogodilo kada bi ih zamolio da se odreknu makar njih”, kaže.

“Vjerovatno bi me prijavili predsjedniku univerziteta”.

1995. godine manje od 1% svjetske populacije služilo se internetom. Internet je bio rijetkost kojom su se koristili većinom ljudi na Zapadu. Danas, 20 godina kasnije, više od 3,5 milijardi ljudi ima internet vezu – gotovo polovina stanovništva na planeti – i taj broj raste brzinom od oko 10 ljudi u sekundi.

Prema istraživanjima Istraživačkog centra Pju, petina Amerikanaca tvrdi da se služi internetom “gotovo stalno” i 73 % kaže da ga koriste bar jednom na dan. Podaci u Ujedinjenom Kraljevstvu su slični: anketa iz 2016. godine pokazala je da je gotovo 90 % odraslih ljudi reklo da su se služili internetom u protekla tri mjeseca. Za brojne je ljude gotovo nemoguće zamisliti život bez interneta.

“Jedan je od najvećih problema u vezi s današnjim internetom što ga ljudi shvataju kao nešto već uobičajeno”, govori profesor Vilijam Djuton s državnog univerziteta u Mičigenu, autor knjige “Društvo i internet”.

“Čak i ne misle na to da mu ne bi mogli imati pristup, to za njih uopšte nije realan scenario”, dodaje.

Šta ako internet nestane?

To je rezultiralo boljim poslovanjem.

“U šali smo predložili da kad bi svako preduzeće ugasilo računare svakog mjeseca na nekoliko sati i natjeralo ljude da obavljaju zadatke koje su odložili, radna efikasnost bi porasla”, kaže Borg.

“Ne vidim razloga zašto to ne bi moglo da se primijeni na cijelu ekonomiju", dodaje on.

Prekid rada interneta ne bi kratkoročno previše uticao ni na putovanja – dokle god ne traje duže od otprilike jednoga dana. Avioni bi mogli da lete bez interneta, a vozovi i autobusi i dalje bi nastavili da se kreću. Ipak duži prekidi rada već bi uticali na logistiku. Preduzećima ne bi bilo lako da posluju bez interneta.

“Predložio sam da bi ljudi i preduzeća trebalo da imaju spreman plan u slučaju gubitka interneta, ali nisam još primjetio da su to počeli da rade”, kaže Iglmen.

Veliki prekid u komunikaciji vjerovatno bi različito pogodio male preduzetnike i proizvodne radnike. 1998. godine oko 90 % dojavljivača (radijskih pozivnih prijemnika) u SAD prestalo je da radi zbog kvara na satelitu. Odmah nakon kvara Djuton je anketirao 250 korisnika dojavljivača u Los Anđelesu i otkrio jasne socioekonomske razlike u reakcijama ljudi na kvar.

Pripadnike gornje srednje klase s menadžerskim i sličnim poslovima taj događaj nije posebno pogodio.

“Njima se činilo kao da je pao snijeg”, kaže Djuton. “To im je bilo olakšanje”.

Ali brojni slobodnjaci iz radničke klase, poput vodoinstalatera i stolara, su se oslanjali samo na dojavljivače za pronalazak poslova pa su se na nekoliko dana našli bez posla.

Samohrane majke koje su ostavljale djecu u vrtiću takođe su bile vrlo zabrinute jer nije bilo načina da ih vrtić kontaktira ukoliko bi se nešto dogodilo.

“Stoga morate shvatiti da će se vaša reakcija na misao o gubitku interneta vjerovatno temeljiti na vašem socioekonomskome statusu”, kaže Djuton.

Ali, psihološke posljedice, poput osjećaja izolacije i tjeskobe, pogađaju jednako sve ljude.

“Većina interneta je napravljena s jednom svrhom: kako bismo mogli međusobno da komuniciramo”, kaže Henkok.

Navikli smo da smo povezani sa svima, svugdje i uvijek.

“Nemogućnost da to radimo bila bi vrlo neprijatna”.

To je osjećaj koji prepoznaje i Borg.

“Znam da kada shvatim da sam zaboravio mobilni telefon, osjećam se golo. Odjednom počnem da razmišljam, ‘Znam li kuda idem? Što ako mi se pokvari auto, da li bih tada mogao nekoga da nagovorim da mi pozajmi mobilni telefon kako bih pozvao pomoć?'", kaže on.

(Reference: www.nezavisne.com)

Back to Top