• Twitter
  • Facebook
  • INHOPE
  • Surfaj sigurno
  • Sigurno dijete
 Najmlađi pedofil u BiH imao literature

Najmlađi pedofil u BiH imao literature "kako doći do djeteta"

Dvadesetogodišnji A.M. iz Bugojna uhapšen je zbog pedofilije, to jest iskorištavanja maloljetnika i djece radi pornografije.

On je osumnjičen da je unazad pet godina, znači čak i kada je i on bio tinejdžer, putem određenih internet portala i društvenih mreža aktivno komunicirao sa zasad nepoznati....

 OBILJEŽAVANJE EUROPSKOG DANA BORBE PROTIV TRGOVINE LJUDIMA

OBILJEŽAVANJE EUROPSKOG DANA BORBE PROTIV TRGOVINE LJUDIMA

Udruženje Međunarodni forum solidarnosti – EMMAUS (MFS-EMMAUS) u suradnji sa Ministarstvom sigurnosti Bosne i Hercegovine/Odsjekom za borbu protiv trgovine ljudima, i ove godine realizira aktivnosti na obilježavanju Europskog dana borbe protiv trgovine ....

 U KPZ-u Sarajevo ubio se pedofil

U KPZ-u Sarajevo ubio se pedofil

Na dan kada je sarajevsko Tužilaštvo zatražilo njegovo pritvaranje zbog 10.000 snimaka dječije pornografije, nađenih u njegovom računaru, 47-godišnji Saša Despotović se objesio u ćeliji Kazneno-popravnog zavoda Sarajevo.

Despotović je, naime, priveden u akciji Federalne uprave policije nakon vi&scaron....

 Roditelji provode četverostruko više vremena gledajući u mobitel nego čitajući knjige djeci

Roditelji provode četverostruko više vremena gledajući u mobitel nego čitajući knjige djeci

Većina odraslih osoba može se sjetiti koliko su uživali u tome kada su im roditelji čitali knjige dok su bili mali. Prema novom istraživanju, roditelji danas provode četiri puta više vremena gledajući u ekrane mobitela/kompjutera, nego čitajući najmlađima.

Odrasli provode 90 minuta za kompjuterom, telefo....

 Kako da zaštitite djecu od pedofila na Internetu?

Kako da zaštitite djecu od pedofila na Internetu?

U današnje vrijeme postalo je potpuno normalno vidjeti djecu kako preko mobilnog telefona, tableta ili računara surfaju Internetom. No, iz dana u dan sve više mališana i tinejdžera biva na meti pedofila koji vrebaju preko Interneta. Ovoj opasnosti ih nesvjesno izlažu i roditelji kada na društvenim mrežama objavljuju dječije ....

 Zbog greške u sistemu hakeri provalili u Instagram, milioni profila ugroženi

Zbog greške u sistemu hakeri provalili u Instagram, milioni profila ugroženi

Grupa hakera koja je željela naškoditi poznatim osobama na društvenim mrežama unijela je pravu pomutnju među korisnike Instagrama, nakon što je stiglo upozorenje da ovog internetskog diva o mogućnosti da su ugroženi milioni korisničkih računa.

Provala u sisteme Ins....

 Novi virus širi se Facebook Messengerom.

Novi virus širi se Facebook Messengerom.

Korisnici Facebooka koji vole komunicirati sa svojim prijateljima putem Messengera trebali bi ovih dana biti posebno oprezni. Naime, upravo se putem Messengera širi virus koji na računar instalira različite maliciozne programe. Virus se širi putem poruke koja se prikazuje kao da dolazi od nekog od prijatelja. Poruka sadrži link s imenom primatelja. ....

 Predstavio se kao košarkaš, a djevojčica (13) je nasjela na laž

Predstavio se kao košarkaš, a djevojčica (13) je nasjela na laž

Djevojčicu (13), koja je s obitelji bila na ljetovanju u južnoj Dalmaciji, muškarac (44) upoznao je putem društvene mreže Facebook. Jedno vrijeme su se dopisivali, a onda su dogovorili susret

Žalila mi se da je netko proganja, zlostavlja. Želio sam joj pomoći. Kad sam vidio da je tako mlada, htio sam je vratit....

 Elmedin Muratbegović: Znaju li roditelji šta im djeca rade na internetu

Elmedin Muratbegović: Znaju li roditelji šta im djeca rade na internetu

Sigurnost djece na internetu je tema o kojoj se ovih dana mnogo govori, zahvaljujući kampanji #MislišDaZnaš koju organizacija Save the Children provodi u BiH i Srbiji

Kada je u pitanju internetsko nasilje i zloupotreba djece putem Interneta, osoba koja je najupućenija u ovo područje je Elmedin Muratbegović , pro....

 Studentica optužena zbog silovanja maloljetnog dječaka.

Studentica optužena zbog silovanja maloljetnog dječaka.

Studentica Taylor Ashton Moseley iz Sjeverne Karolina optužena je za silovanje 14-godišnjeg mladića, saopštila je policija. Ova 20-godišnjakinja i tinejdžer zajedno su radili u baru u gradu Surf Cityju u Sjevernoj Karolini, a službeno ih je upoznao zajednički prijatelj. Djevojka je optuže....

16
Feb 17

Novinarka BBC-ja Rejčel Njuver zapitala se šta bi se dogodilo kada bi nestalo sveprisutne stvari koje ljudi ni ne primjećuju, a naizgled bez nje ne mogu – interneta.

Za veliki broj ljudi nezamislivo je biti bez interneta makar i na nekoliko sati. Ali kada bi i prestao da radi, ne bi se nužno dogodilo ono što biste mogli da očekujete.

Profesor Džef Henkok studentima na univerzitetu Stanford rado zadaje zadatke za vikend pomoću kojih mogu u praksi da iskuse teorije o kojima se raspravljalo na nastavi. Prije 2008, ponekad bi izazvao studente da se odreknu interneta na 48 sati i zatim raspravljaju kako je to uticalo na njih. Ali kada se Henkok vratio na posao 2009. godine, nakon slobodne studijske godine, stvari su se promijenile.

"Kada sam pokušao da im predložim zadatak, nastala je pobuna”, kaže Henkok, koji proučava psihološke i društvene procese u online komunikaciji.

Studenti su odlučno rekli da je zadatak nemoguć i nepošten. Tvrdili su da bez interneta, čak i samo za vikend, ne bi mogli da završe zadatke za druge časove, upropastio bi im se društveni život, a prijatelji i porodica brinuli bi se da im se nije nešto strašno dogodilo. Henkok je morao da popusti i otkaže zadatak – i nikada ga više nije predložio.

“To je bilo 2009. godine, a sada kada su i mobilni telefoni sveprisutni, ne znam šta bi se dogodilo kada bi ih zamolio da se odreknu makar njih”, kaže.

“Vjerovatno bi me prijavili predsjedniku univerziteta”.

1995. godine manje od 1% svjetske populacije služilo se internetom. Internet je bio rijetkost kojom su se koristili većinom ljudi na Zapadu. Danas, 20 godina kasnije, više od 3,5 milijardi ljudi ima internet vezu – gotovo polovina stanovništva na planeti – i taj broj raste brzinom od oko 10 ljudi u sekundi.

Prema istraživanjima Istraživačkog centra Pju, petina Amerikanaca tvrdi da se služi internetom “gotovo stalno” i 73 % kaže da ga koriste bar jednom na dan. Podaci u Ujedinjenom Kraljevstvu su slični: anketa iz 2016. godine pokazala je da je gotovo 90 % odraslih ljudi reklo da su se služili internetom u protekla tri mjeseca. Za brojne je ljude gotovo nemoguće zamisliti život bez interneta.

“Jedan je od najvećih problema u vezi s današnjim internetom što ga ljudi shvataju kao nešto već uobičajeno”, govori profesor Vilijam Djuton s državnog univerziteta u Mičigenu, autor knjige “Društvo i internet”.

“Čak i ne misle na to da mu ne bi mogli imati pristup, to za njih uopšte nije realan scenario”, dodaje.

Šta ako internet nestane?

To je rezultiralo boljim poslovanjem.

“U šali smo predložili da kad bi svako preduzeće ugasilo računare svakog mjeseca na nekoliko sati i natjeralo ljude da obavljaju zadatke koje su odložili, radna efikasnost bi porasla”, kaže Borg.

“Ne vidim razloga zašto to ne bi moglo da se primijeni na cijelu ekonomiju", dodaje on.

Prekid rada interneta ne bi kratkoročno previše uticao ni na putovanja – dokle god ne traje duže od otprilike jednoga dana. Avioni bi mogli da lete bez interneta, a vozovi i autobusi i dalje bi nastavili da se kreću. Ipak duži prekidi rada već bi uticali na logistiku. Preduzećima ne bi bilo lako da posluju bez interneta.

“Predložio sam da bi ljudi i preduzeća trebalo da imaju spreman plan u slučaju gubitka interneta, ali nisam još primjetio da su to počeli da rade”, kaže Iglmen.

Veliki prekid u komunikaciji vjerovatno bi različito pogodio male preduzetnike i proizvodne radnike. 1998. godine oko 90 % dojavljivača (radijskih pozivnih prijemnika) u SAD prestalo je da radi zbog kvara na satelitu. Odmah nakon kvara Djuton je anketirao 250 korisnika dojavljivača u Los Anđelesu i otkrio jasne socioekonomske razlike u reakcijama ljudi na kvar.

Pripadnike gornje srednje klase s menadžerskim i sličnim poslovima taj događaj nije posebno pogodio.

“Njima se činilo kao da je pao snijeg”, kaže Djuton. “To im je bilo olakšanje”.

Ali brojni slobodnjaci iz radničke klase, poput vodoinstalatera i stolara, su se oslanjali samo na dojavljivače za pronalazak poslova pa su se na nekoliko dana našli bez posla.

Samohrane majke koje su ostavljale djecu u vrtiću takođe su bile vrlo zabrinute jer nije bilo načina da ih vrtić kontaktira ukoliko bi se nešto dogodilo.

“Stoga morate shvatiti da će se vaša reakcija na misao o gubitku interneta vjerovatno temeljiti na vašem socioekonomskome statusu”, kaže Djuton.

Ali, psihološke posljedice, poput osjećaja izolacije i tjeskobe, pogađaju jednako sve ljude.

“Većina interneta je napravljena s jednom svrhom: kako bismo mogli međusobno da komuniciramo”, kaže Henkok.

Navikli smo da smo povezani sa svima, svugdje i uvijek.

“Nemogućnost da to radimo bila bi vrlo neprijatna”.

To je osjećaj koji prepoznaje i Borg.

“Znam da kada shvatim da sam zaboravio mobilni telefon, osjećam se golo. Odjednom počnem da razmišljam, ‘Znam li kuda idem? Što ako mi se pokvari auto, da li bih tada mogao nekoga da nagovorim da mi pozajmi mobilni telefon kako bih pozvao pomoć?'", kaže on.

(Reference: www.nezavisne.com)

Back to Top