• INHOPE
  • Sigurno dijete
  • Twitter
  • Facebook
  • Surfaj sigurno
 Užas u Busovači: Imao spolni odnos sa 13-godišnjom učenicom!

Užas u Busovači: Imao spolni odnos sa 13-godišnjom učenicom!

Pripadnici Policijske stanice u Busovači uhapsili su muškarca zbog sumnje da je imao spolni odnos s maloljetnicom.

Neposredno prije hapšenja policiji je prijavljeno da se stariji muškarac pojavljuje ispred jedne osnovne škole te da u njegovo vozilo ulazi 13-godišnja učenica.

 Opasnost od špijuniranja i hakiranja: Roditelji, uništite lutku koja priča!

Opasnost od špijuniranja i hakiranja: Roditelji, uništite lutku koja priča!

Od roditelja se očekuje da se ponašaju kao 'kao odgovorni građani koji poštuju zakon i unište funkcije ove lutke'

 Ashton Kutcher poziva na okončanje seksualnog iskorištavanja

Ashton Kutcher poziva na okončanje seksualnog iskorištavanja

Holivudski glumac i borac za ljudska prava Ashton Kutcher pozvao je američke zakonodavce da podrže napore i pomognu okončanju seksualnog iskorištavanja, prenosi BBC.

Tokom rasprave na američkom Senatu u srijedu, vidno emotivni Kutcher je rekao da je došlo vrijeme da društvo i vlada brane ugrožene.

 Šta bi se dogodilo kad bi svijet na dan ostao bez interneta?

Šta bi se dogodilo kad bi svijet na dan ostao bez interneta?

Novinarka BBC-ja Rejčel Njuver zapitala se šta bi se dogodilo kada bi nestalo sveprisutne stvari koje ljudi ni ne primjećuju, a naizgled bez nje ne mogu – interneta.

Za veliki broj ljudi nezamislivo je biti bez interneta makar i na nekoliko sati. Ali kada bi i prestao da radi, ne bi se nužno dogodilo ono št....

 OTVARA SE PRVA HRVATSKA BOLNICA ZA OVISNIKE O INTERNETU

OTVARA SE PRVA HRVATSKA BOLNICA ZA OVISNIKE O INTERNETU

Mario se 'navukao', zanemario higijenu, ugrozio zdravlje, našao se pred razvodom...

Mario je imao 48 godina kad se "navukao" na internetsku igru koja je istovremeno uključivala hiljade online igrača širom svijeta. Počelo je s pola sata-sat igre dnevno, zapravo više noću, a doraslo do cjelonoćnog igranja.....

 Bivši direktor

Bivši direktor "Desete osnovne škole Ilidža" Sudo Lavić osuđen na osam godina zatvora

Sudo Lavić, nekadašnji direktor "Desete osnovne škole Ilidža", osuđen je na osam godina zatvora zbog krivičnog djela spolnog odnosa s djetetom.

Kako nam je potvrđeno, Lavić je dobio deset godina zabrane obavljanja profesionalne djelatnosti nakon izdržavanja zatvorske kazne. Tužilaštvo KS je iznenađen....

 Takmičenje na Dan sigurnijeg interneta 2017

Takmičenje na Dan sigurnijeg interneta 2017

Draga djeco !Izvinjavamo se još jednom na kašnjenju objave dobitnika nagrada, ali kao što ste mogli pratiti na interaktivnim mapama, ove godine je kviz pokrenut preko 28700 puta, te je zbog preopterecenosti došlo do pada stranice na kojoj se kviz održavao.

Vrijeme i mjesto dodjele nagrada će biti nak....

 Pedeset posto djece ne bi prijavilo uznemiravanje na internetu

Pedeset posto djece ne bi prijavilo uznemiravanje na internetu

U povodu obilježavanja Dana sigurnog interneta, Save the Children upozorava da 90% djece uzrasta od 10 do 15 godina posjeduje mobitel, a većina je spremna ostaviti svoje lične podatke na internetu, uključujući adresu stanovanja.

Rezultati istraživanja koje je Save t....

 Anonymousi srušili 10.613 stranica na dark webu

Anonymousi srušili 10.613 stranica na dark webu

Grupa aktivista i hakera koja tvrdi da je povezana s poznatom grupom Anonymous objavila je da je hakirala servis Freedom Hosting II, koji se bavi hostanjem stranica kojima se jedino može pristupiti na dark webu putem Tora.

Napad na Freedom Hosting II utjecao je na ukupno 10.613 stranica na dark webu, koje sada umjesto originalno....

 Poražavajuće: Sedam posto sveštenika optuženo za zlostavljanje djece

Poražavajuće: Sedam posto sveštenika optuženo za zlostavljanje djece

Sedam posto sveštenika Katoličke crkve u Australiji optuženo je za seksualno zlostavljanje djece tokom prethodnih nekoliko decenija, rezultati su istrage o zlostavljaju djece u institucijama širom zemlje.

Ovi podaci su objavljeni na otvaranju saslušanja državne Komisije o institucionalnim odgovorima na sek....

16
Feb 17

Novinarka BBC-ja Rejčel Njuver zapitala se šta bi se dogodilo kada bi nestalo sveprisutne stvari koje ljudi ni ne primjećuju, a naizgled bez nje ne mogu – interneta.

Za veliki broj ljudi nezamislivo je biti bez interneta makar i na nekoliko sati. Ali kada bi i prestao da radi, ne bi se nužno dogodilo ono što biste mogli da očekujete.

Profesor Džef Henkok studentima na univerzitetu Stanford rado zadaje zadatke za vikend pomoću kojih mogu u praksi da iskuse teorije o kojima se raspravljalo na nastavi. Prije 2008, ponekad bi izazvao studente da se odreknu interneta na 48 sati i zatim raspravljaju kako je to uticalo na njih. Ali kada se Henkok vratio na posao 2009. godine, nakon slobodne studijske godine, stvari su se promijenile.

"Kada sam pokušao da im predložim zadatak, nastala je pobuna”, kaže Henkok, koji proučava psihološke i društvene procese u online komunikaciji.

Studenti su odlučno rekli da je zadatak nemoguć i nepošten. Tvrdili su da bez interneta, čak i samo za vikend, ne bi mogli da završe zadatke za druge časove, upropastio bi im se društveni život, a prijatelji i porodica brinuli bi se da im se nije nešto strašno dogodilo. Henkok je morao da popusti i otkaže zadatak – i nikada ga više nije predložio.

“To je bilo 2009. godine, a sada kada su i mobilni telefoni sveprisutni, ne znam šta bi se dogodilo kada bi ih zamolio da se odreknu makar njih”, kaže.

“Vjerovatno bi me prijavili predsjedniku univerziteta”.

1995. godine manje od 1% svjetske populacije služilo se internetom. Internet je bio rijetkost kojom su se koristili većinom ljudi na Zapadu. Danas, 20 godina kasnije, više od 3,5 milijardi ljudi ima internet vezu – gotovo polovina stanovništva na planeti – i taj broj raste brzinom od oko 10 ljudi u sekundi.

Prema istraživanjima Istraživačkog centra Pju, petina Amerikanaca tvrdi da se služi internetom “gotovo stalno” i 73 % kaže da ga koriste bar jednom na dan. Podaci u Ujedinjenom Kraljevstvu su slični: anketa iz 2016. godine pokazala je da je gotovo 90 % odraslih ljudi reklo da su se služili internetom u protekla tri mjeseca. Za brojne je ljude gotovo nemoguće zamisliti život bez interneta.

“Jedan je od najvećih problema u vezi s današnjim internetom što ga ljudi shvataju kao nešto već uobičajeno”, govori profesor Vilijam Djuton s državnog univerziteta u Mičigenu, autor knjige “Društvo i internet”.

“Čak i ne misle na to da mu ne bi mogli imati pristup, to za njih uopšte nije realan scenario”, dodaje.

Šta ako internet nestane?

To je rezultiralo boljim poslovanjem.

“U šali smo predložili da kad bi svako preduzeće ugasilo računare svakog mjeseca na nekoliko sati i natjeralo ljude da obavljaju zadatke koje su odložili, radna efikasnost bi porasla”, kaže Borg.

“Ne vidim razloga zašto to ne bi moglo da se primijeni na cijelu ekonomiju", dodaje on.

Prekid rada interneta ne bi kratkoročno previše uticao ni na putovanja – dokle god ne traje duže od otprilike jednoga dana. Avioni bi mogli da lete bez interneta, a vozovi i autobusi i dalje bi nastavili da se kreću. Ipak duži prekidi rada već bi uticali na logistiku. Preduzećima ne bi bilo lako da posluju bez interneta.

“Predložio sam da bi ljudi i preduzeća trebalo da imaju spreman plan u slučaju gubitka interneta, ali nisam još primjetio da su to počeli da rade”, kaže Iglmen.

Veliki prekid u komunikaciji vjerovatno bi različito pogodio male preduzetnike i proizvodne radnike. 1998. godine oko 90 % dojavljivača (radijskih pozivnih prijemnika) u SAD prestalo je da radi zbog kvara na satelitu. Odmah nakon kvara Djuton je anketirao 250 korisnika dojavljivača u Los Anđelesu i otkrio jasne socioekonomske razlike u reakcijama ljudi na kvar.

Pripadnike gornje srednje klase s menadžerskim i sličnim poslovima taj događaj nije posebno pogodio.

“Njima se činilo kao da je pao snijeg”, kaže Djuton. “To im je bilo olakšanje”.

Ali brojni slobodnjaci iz radničke klase, poput vodoinstalatera i stolara, su se oslanjali samo na dojavljivače za pronalazak poslova pa su se na nekoliko dana našli bez posla.

Samohrane majke koje su ostavljale djecu u vrtiću takođe su bile vrlo zabrinute jer nije bilo načina da ih vrtić kontaktira ukoliko bi se nešto dogodilo.

“Stoga morate shvatiti da će se vaša reakcija na misao o gubitku interneta vjerovatno temeljiti na vašem socioekonomskome statusu”, kaže Djuton.

Ali, psihološke posljedice, poput osjećaja izolacije i tjeskobe, pogađaju jednako sve ljude.

“Većina interneta je napravljena s jednom svrhom: kako bismo mogli međusobno da komuniciramo”, kaže Henkok.

Navikli smo da smo povezani sa svima, svugdje i uvijek.

“Nemogućnost da to radimo bila bi vrlo neprijatna”.

To je osjećaj koji prepoznaje i Borg.

“Znam da kada shvatim da sam zaboravio mobilni telefon, osjećam se golo. Odjednom počnem da razmišljam, ‘Znam li kuda idem? Što ako mi se pokvari auto, da li bih tada mogao nekoga da nagovorim da mi pozajmi mobilni telefon kako bih pozvao pomoć?'", kaže on.

(Reference: www.nezavisne.com)

Back to Top